Vinske izložbe najbolji su način da se proizvođači i distributeri vina susretnu sa klijentima i predstave im svoje proizvode . Tradicija vinskih izložbi u Europi seže još u sredinu 19. stoljeća , kada se nakon Francuske revolucije 1848 godine počela mijenjati svijest ljudi diljem Europe. Direktan povod za tu revoluciju bila je zabrana Pariških banketa u siječnju 1848 godine od strane premijera Francuske. U tim godinama industrijska revolucija doživljava svoj vrhunac kada završava postupni prijelaz iz starog feudalnog u moderno građansko društvo. Srednji stalež koji je brzo napredovao tražio je svoja prava da uživa u blagodatima u kojima je vino činilo veoma bitan dio priče. Exposition Universelle de Paris 1855 bila je izložba vina koja se je održala nekoliko godina nakon revolucije u Parizu na poznatim Elizejskim poljanama te je sa njom krenula jedna nova priča vinskih izložbi diljem Europe.
Na našim prostorima koji su tada bili dio KuK Monarhije, tada se poticao razvoj vinske kulture pa je u Zagrebu prva vinska izložba održana 1864 godine pod nazivom Prva dalmatinsko-hrvatska-slavonska gospodarska izložba.
U Istri je prva izložba vina organizirana 1901. godine u Pazinu, na kojoj je bilo oko tisuću uzoraka vina, i to je bio početak stručnog rada na našim prostorima. Slijedi stagnacija između dva svjetska rata te uspon u socijalističkoj Jugoslaviji gdje je dominantan bio Ljubljanski vinski sajam koji je pokrenut 1964 godine i dugi niz godina bio je jedan od najznačajnijih Europskih vinskih manifestacija.
Nekoliko godina nakon Ljubljanskog sajama vina pokrenut je i Vinitaly koji se od 1967 godine održava u Veroni i predstavlja pravi festival Talijanske vinske scene koja je nepresušni izvor noviteta baš svake godine. A Italija oduvijek ima šta ponuditi jer svaka od dvadeset vinskih regija radi dobra vina.
Vinarima sa naših prostora poslovno je najbitniji ProWein koji se održava u Dűsseldorfu od 1994 godine. Njegovo prvo izdanje održano je pod imenom ProVins, kao nastavak male prezentacije francuskih vina od godinu dana ranije. No kako se je na sljedećem izdanju proširila lista zemalja izlagača nastao je ProWine koji uspješno funkcionira do danas.
Za ovaj vinski sajam po prvi puta sam čuo krajem devedesetih godina prošlog stoljeća a osobno sam na njega prvi puta došao 2009 godine kad smo Karin i ja predstavljali “Malvaziju 7 dan” zajednički projekt koji je tada napravilo sedam mladih Istarskih vinara.
Godinu dana kasnije 2010, smo u dogovoru sa tadašnjim predsjednikom Vinistre , Ivicom Matoševićem na ProWeinu u okviru Hrvatskog štanda predstavljali vinare iz udruge Vinistra. To je bio iskorak i odlična inicijativa u organizaciji Hrvatske Gospodarske Komore (HGK) , te se tada Europsko vinsko tržište tek počelo upoznavati sa Hrvatskim vinima. Bili su to prvi značajniji izlasci Istarskih vinara na Europsku scenu , doslovno u usporedbi sa danas jedno romantičarsko doba. Nažalost na zajedničkom štandu HGK , Vinistra je mogla dobit malu kvadraturu za izlaganje vina , tako da se je kvalitetno moglo smjestiti 7-8 vinara.
Na štandu su tada uz vinare udruge Vinistra svoja proizvode predstavljali i ostali značajni Hrvatski vinari poput : vina Plenković, Katunar Wine Estate, Badel 1862 sa cijelim spektrom proizvoda, Maraska, destilerija Šimić, vina Galić, vina Krauthaker, podrum Belje itd.
Ova manifestacija bila je veoma bitna za promociju Hrvatskih vina te su naš štand redovito obilazili vinski novinari, sommelieri, naši ugostitelji koji imaju restorane diljem Njemačke ali i iz okolnih zemalja. Dolazili su i brojni Hrvatski gospodarstvenici kao na primjer Ivica Todorić 2012 godine . Sve je to dobro funkcioniralo do 2013 godine kad je izbila afera u HGK i njihova predsjednika Nada Vidošević te su nakon toga ne određeni period zaustavljene sve aktivnosti te je Pro Wine pao u zaborav . Nastavak je slijedio 2022 godine kad je direktor Vinistre Ivan Marić okupio osam vinara za sudjelovanje na Pro Wine-u, te sam ponovno nakon devet godina imao čast i zadovoljstvo predstavljati Istarska vina na štandu HGK. ProWine je ovaj put zbog Korona restrikcija održan po prvi puta u svibnju a ne tradicionalno u ožujku. Te se je godine počela razvijati ideja o samostalnom nastupu Vinistre na ovoj značajnoj manifestaciji koja se je i desila slijedeće 2023 godine kada je nastupilo 13 vinara na štandu Vinistre a štand su posjetili župan Miletić i pročelnik za poljoprivredu Pinzan.
Slijedeće godine 2024 godina prisutno je rekordnih 15 vinara udruge Vinistra a ove godine je 11 vinarija predstavljalo svoja vina na ovome eminentnom vinskom događaju. Na kraju se nameće zaključak da ProWein nije samo sajam, već velika sveobuhvatna platforma za sve koji rade u industriji vina i alkoholnih pića. Posjeta i sudjelovanje na njemu u sportskom smislu može se usporediti sa nogometnom Champions League. Ovdje se kreiraju i globalni trendovi a činjenica je da je vinska industrija na ključnom raskrižju. Učinci rastućih troškova za proizvođače vina su prevladani u većini zemalja, proizvođači i trgovina vinom sada se suočavaju s izazovom prilagodbe brzo promjenjivim preferencijama potrošača. Standardno se traže lagana bijela vina a sve se više traže vina bez alkohola i vina sa niskim alkoholima , u porastu su rose i pjenušava vina dok su u padu slatka i crna vina sa višim alkoholima. Zaključak je da se Hrvatska vinska scena još uvijek ne treba brinuti, jer su naša udarna vina upravo bijela vina lakšeg tijela koja su veoma tražena. Dok se u zemljama sa velikom proizvodnjom ipak osjeti globalna kriza i smanjena kupovna moć stanovništva.
Kako danas sve ima svoju konkurenciju tako i vinski sajmovi konkuriraju jedan drugome pa je tako za manji broj izlagača na Pro Wine ove godine kriv Wine Paris koji se održao mjesec dana ranije jer se je dio izlagača odlučio za njega. Slična je situacija bila pred desetak godina kad je Pro Wine u Dusseldorfu pobrao dio izlagača poznatom “London International Wine Fair” koji se je održavao u ExCel Exhibition Centre. bez obzira gdje se naši vinari predstavljali, bitno je da sudjeluju, danas doduše Hrvatska vinska scena nema problema sa plasmanom svojih vina ali nikad ne znamo što nosi sutra. Danas svi znaju za Hrvatska vina ali kao što ste mogli pročitati u gornjem dijelu teksta pred petnaestak godina i nije baš bilo tako.
Dobra strana ProWine je što na jednom mjestu imate priliku kušati brojna vina iz cijelog svijeta. Stalno preporučam našim vinarima da ide po štandovima i kušaju što se nudi i po kojim cijenama jer će na taj način moći bolje razumjeti odnos cijene i kvalitete svojih vina. U našoj hali broj 9 bila su vina iz Portugala, Armenije, Gruzije, Moldavije, Mađarske, Bugarske, Rumunjske, Ukrajine, BiH, Slovenije , Srbije a u susjednim halama Francuska i Španjolska . Sa nekim ljudima se znam preko petnaest godina kao na primjer Arcadie Foșnea iz Moldavije kojeg sam upoznao još 2010 godine. Moldaviju uvijek volim isticati kao izvrstan omjer cijene i kvalitete vina, na primjer njihova lagana bijela vina su kvalitetom bliska Hrvatskim vinima ali dosta jeftinija. Na kraju se nameće zaključak da je za Istarske a time i Hrvatske vinare neophodno biti prisutan na velikoj Europskoj vinskoj sceni jer tako pokazuješ da si dio nečeg značajnog . A kad te nema zahtjevna klijentela veoma lako zaboravi na tebe i prikloni se nekom drugom kao što je spomenuta Moldavija, Armenija, Gruzija, Bugarska, Mađarska itd.
EmilJamesBlog 