Bordeaux je prekrasan grad na jugo zapadu Francuske , povijesno je i lučki grad a danas ozbiljan industrijski grad u čemu se posebno ističe segment aeronautiku. Također je veoma značajan sveučilišni grad a ponosno nosi naziv „biser Akvitanije”. Ovaj naziv nadjenut mu je zbog brojnih spomenika kojim se može pohvaliti a ima ih ukupno 362 . Bordeaux ima burnu povijest te su kroz njega prolazili razni vladari a danas je glavni grad regije Nouvelle-Aquitaine. Uži dio grada Bordeauxa po popisu stanovništva iz 2020 imao je oko 260.000 stanovnika na teritoriju od 50 km 2 , zajedno sa svojim predgrađima i rubnim naseljima čini Bordeaux Métropole te na tom prostoru živi 800.000 stanovnika i to ga čini šestim gradom po veličini u Francuskoj nakon Parisa, Lyona, Marseillea, Lillea i Toulousea. Dok se nisam počeo baviti vinima prva pomisao na Bordeaux bila mi je nogomet, pamtim njihove sjajne ekipe iz osamdesetih godina prošlog stoljeća u kojima su igrali tada sjajni Francuski reprezentativci Alain Giresse i Jean Tigana a od 1992-1996 i čuveni Zinedin Zidane.

U Bordeauxu su veoma zapaženu ulogu 1986-88 godine imali i velemajstori YU Fudbala, blizanci Zlatko i Zoran Vujović a Ivan Gudelj , da se nije razbolio postao bi njihov igrač. Danas ovaj klub slavne prošlosti, zbog financijskih problema nažalost nastupa u 4. ligi.

Ovaj lijepi grad je u 2023 godini posjetilo 7 milijuna turista iz cijeloga svijeta a ono po čemu je Bordeaux poznat u cijelom svijetu je vino, naravno uz brojne kulturne spomenike.

Krajem mjeseca studenog ove godine, točnije od 24-28., za svoje članove, Vinistra je organizirala studijsko putovanje u Bordeaux – kolijevku kulture vina. Delegacija je brojala 48 članova a odmah po dolasku prvi dan odrađena je posjeta muzej vina “Cite du Vin”, jedinstvenoj građevini ovakvog tipa u svijetu koja je otvorena sredinom 2016 godine. U tih nekoliko dana imali smo priliku uz vino probati razne delicije kojima obiluje Francuska kuhinja. Od gustih i krepkih juha, preko gušće jetre, finih mesnih jela pa do slasnih sireva.

Grad vina ili “Cite du Vin” je institucija koju svakome ljubitelju vina obavezno preporučam da posjeti jer u njemu može doživjeti jedinstveno edukativno-multimedijsko iskustvo koje će mu ostati u dugom sjećanju.

Za našu delegaciju ova posjeta nije bila samo edukativnog karaktera već je imala i protokolarni dio u kojem su predsjednik Vinistre Luka Rossi i direktorica muzeja Florence Maffrand potpisali sporazum o suradnji u sklopu kojeg će vina Istarskih vinara biti izložena i predstavljena brojnim posjetiteljima “Musée La Cité du Vin “.

Glavni dio ovog posjeta bilo je sudjelovanje na sajmu “Vinitech Sifel”, vrlo značajanom međunarodnom sajamu koji se fokusira na industriju vina, voća i povrća. Ovaj sajam održava se svake dvije godine u izložbenim paviljonima velesajma “Parc des Expositions of Bordeaux”, koji se nalaze uz prekrasni nogometni stadion službenog imena “Nouveau Stade de Bordeaux” ili po sponzoru ” Matmut Atlantique” na kojem je Hrvatska pobijedila Španjolsku na EURU 2016.

Grad Bordeaux prometno je jako dobro povezan i brzo se stiže iz jednog dijela grada u drugi. Mi smo se većinom koristili tramvajima koji su podijeljeni u četiri linije A,B,C i D te u nekoliko navrata autobusima koji su točni i precizni. Začudilo me je da nema mnogo taxi vozila i kad smo ga trebali nije ga bilo lako pronaći.

Ovaj sajam privlači poljoprivrednike iz cijelog svijeta a njegov naziv “Vinitech” spaja “Vin” (vino) i “Technologie” (tehnologiju) te naglašavajući fokus na tehnološke inovacije u proizvodnji vina. Sifel predstavlja sektore voća i povrća, ističući opsežnu stručnost sajma u tim područjima. Na sajmu je bilo prisutno više od 750 izlagača iz preko 80 zemalja koji su predstavili svoje najnovije proizvode i usluge . Asortiman uključuje napredne metode uzgoja i posebno razvijene strojeve i tehnike za industriju vina, voća i povrća.

Vrhunac sajma su “Inovacijski trofeji”, koji odaju priznanje izvanrednim inovacijama u industriji. “Techno Show” omogućuje demonstraciju najnovijih tehnologija uživo, dok “Wine & Spirit Profiling” profesionalcima nudi uvid u različite profile okusa kroz degustacije i radionice. Istarski vinari redom su bili oduševljeni onim što su vidjeli izloženo u paviljonima te smo se svi zajedno mogli uvjeriti koliko je moderna tehnologija prisutna u poljoprivredi.
Na jednom dijelu sajma koji je bio rezerviran za strane vinske zemlje, Vinistra je dobila priliku predstaviti se sa autohtonim sortama grožđa : malvazija istarska, teran i muškat momijanski. Supruga Karin i ja odabrali smo i na štandu predstavljali vina za koje smo smatrali da će najbolje predstaviti Istarski teroir na ovoj veoma zahtjevnoj manifestaciji. Ono što nas je veselilo među brojnim posjetiteljima koji su došli kušati vina na naš štand prevladavali su mladi studenti sa poznatog Bordoškog instituta za poljoprivredne znanosti kojima su naša vina bila veoma zanimljiva, pogotovo teran.

U blizini našeg štanda bilo je još zanimljivih izlagača sa veoma zanimljivom ponudom pa smo tako mogli kušati pravi Peruanski Pisco. Legenda kaže da je Pisco nastao u 16. stoljeću, a kao svoje nacionalno piće svojataju ga Čileanci i Peruanci. Tehnički je to neodležana rakija dobivena destilacijom fermentiranog mošta najčešće od grožđa sorte Quebranta mada se koristi i drugo grožđe. Česta mu je primjena u koktelima a ističu se klasici kao što su Pisco Punch i Pisco Sour. A do veselih Peruanaca bili su i vinari iz odmetnute Gruzijske pokrajine Abhazije koji su nudili svoja tradicionalna vina.

U sklopu ovog izleta organizirane su i posjete u osam vinarija diljem Bordeauxa, pa su na taj način Istarski vinari mogli iz prve ruke vidjeti kao funkcioniraju vinski podrumi u najznačajnijoj svjetskoj vinskoj regiji. Posječene vinarije su Château La Tour Blanche , Château d’Arche , château Malherbes , Château La Louvière , Château Maucamps, Château La Dominique, Château Desmirail , Chateau Pape Clement .
Vinska regija Bordeaux zemljopisno se nalazi na odličnoj poziciji gdje dominira umjerena morska klima sa Atlantika a u blizini nema visokih planina da bi došlo do miješanja toplog i hladnog zraka . Padalina ima dovoljno a jesen je topla i suha dok je u zadnje vrijeme problem globalnog zatopljenja i ovdje poče stvarati sve više problema. Kad se govori o vinima iz Bordeauxa onda velik utjecaj imaju dvije rijeke : Garonne i Dordogne koje se sjeverno od grada spajaju u široki estuarij Gironde koji se ulijeva u Atlanski ocean.

Danas je u Bordeauxu oko 110.000 hektara vinograda a godišnja proizvodnja se kreće oko 700 milijuna butelja, raznih kategorija. Dominantno je crveno vino za koji se koriste sorte grožđa : cabernet sauvignon, merlot, cabernet franc, petit verdot, carmenere i malbec. Potom slijedi bijeli Bordeau za koji se kao i za slatku inačicu Sauterernes pretežno koriste sorte grožđa sémilon, sauvignon blanc i muscadelle. Treba istaknuti da je zbog globalnog zatopljenja od 2019 za bazna vina dozvoljeno sađenje i nekih drugih sorti grožđa. Uz bijela i crvena vina polako raste i proizvodnja rosea i pjenušavih vina koji se nazivaju Crémant de Boredaux. Općenito kod vinogradarske podjele Bordeauxa dominira podjela na desnu i lijevu stranu. Gledajući kartu regije, područje sjeverno i desno od Gironde je desna obala, a područja ispod i lijevo čine lijevu obalu. Spajanje ova tri oblika oblikuje oblik poput naopako “Y” s dvije obale s obje strane i područjem između koje je poznato kao “Entre-deux-Mers”. Na lijevoj obali dominira sorta grožđa cabernet sauvignon a na desnoj obali je dominantan merlot.

Sauterns je jedno od najznačajnijih sela u Francuskoj vinskoj priči kad se radio o slatkim vinima. Smješten je u jugo-istočnom dijelu Bordeauxa u Gravesu, oko 40 kilometara udaljen od grada Boredauxa. Glavne sorte grožđa su sémillon, sauvignon bijeli i muscadelle a glavna značajka je da grožđe zahvaća Botrytis cinera ili plemenita trulež . To uzrokuje da grožđe postan djelomično prosušeno, što rezultira koncentriranim vinima izrazitog okusa. Sauternes je uz Mađarski Tokaji i Austrijski Neusiedlersee zbog svoje klime jedna od rijetkih vinski regija u kojoj je zaraza plemenitom truleži česta pojava. Uz Sauterns vrlo poznata su i slatka vina iz obližnjeg Barsaca koji se nalazi desetak kilometara dalje. Kad se govori o poznatim vinarijama onda je bez premca najpoznatija Château d´Yquem čiji su vinogradi klasificirani sa najvišom Premier Cru Supérieur oznakom. Vrlo bitno klimatsko obilježje u Sauternesu je to što se križaju glavna rijeka Garrone koja dolazi iz Španjolske i donosi toplu vodu sa manji pritok Ciron koja donosi hladnu vodu te na taj način u jesen nastaje magla koja se spušta na vinograde od večeri do kasnog jutra te na taj način potiče nastanak Botrytis cinere ili Plemenite pljesni.

U Sauternsu smo posjetili dvije vinarije : Château La Tour Blanche i Château d’Arche koje su smještene nedaleko od sela Sauternes. La Tour Blanche spada u manje vinarije te obrađuje 45 hektara vinograda dok d’Arche obrađuje 95 hektara vinograda . U obadvije vinarije su nas srdačno primili i imali smo priliku kušati razne tipove njihovih vina. Zanimljivo je da Château La Tour Blanche surađuje i sa lokalnom poljoprivrednom školom pa se kod njih odvija i dio terenske nastave za buduće vinogradare.

Na gornjoj slici možete vidjeti karakterističnu zlatno -žutu boju kojima se odlikuju slatka vina iz Sauternesa. No kao i Mađarskom Tokaju i ovdje se polako osječa pad potražnje za slatkim vinima na globalnoj sceni,pa sve više i ovdje razmišljaju o suhim bijelim vinima i pjenušcima koji se ovdje nazivaju Crémant de Bordeaux .

Na desnoj obali posjetili smo naj zanaćajniji podrum sa naše liste a to je Château La Dominique koji se nalazi u AOC Saint Emilion Grand Cru – Grand Cru Classé . Koji se nalazi u neposrednom susjedstv poznatog Château Cheval Blanc a sa njegove terase vidi se selo Pomerol i najznačajniji podrum tog dijela Bordeauxa Château Petrus .

Nakon toga iskoristili smo lijepo vrijeme i otišli u razgledavanje povijesnog grada Saint-Emiliona . Legenda kaže da ga je osnovao redovnik po imenu Emilion koji je pobjegao iz Bretanje i sakrio se ovdje.

U srcu grada, dominira monolitna crkva iz 12.stoljeća koja je dijelom ukopana u stijenu i podsjeća na vjersku aktivnost grada u srednjem vijeku i intrigira svojim neobičnim dizajnom. Zvonik je visok 68 metara a unutrašnjost je dugačka 38 metra i široka 12 metara.
Na lijevoj obali posjetili smo Château Desmirail koji se nalazi poznatom vinskom selu Margaux . Ovaj Château je kroz povijest mijenjao vlasnike a 1980 godine kupio ga je Lucien Lurton koji je imao deset Châteaua koje je ksnije podijelio između svoje desetoro djece. Château Desmirail preuzima 1992 godine Denis Lurton, pravnik po struci i do danas sa njime kvalitetno upravlja, a imali smo čast da nas je on osobno dočekao, pokazao nam podrum i poslužio nam vina za degustaciju.

Gospodin Lurton dočekao nas je pred podrumom i zaželio toplu dobrodošlicu, te nam je osobno ispričao zanimljive detalje o povijesti vinarije i svoje poglede na budućnost razvoja Bordoške vinske scene.

Na kušanje smo dobili četiri različite vina a pravi raritet je bilo bijelo vino “La Perle” dobiveno od merlota i cabernet sauvignona.

A za kraj smo posjetili Château Pape Clément u Pessacu čiji je vlasnik Bernard Magrez , multi miljunaš koji se obogatio na poslu sa raznim pićima pod brandom William Pitters. Osamdesetih godina prošlog stoljeća kupuje ovaj lijepu Chateau a danas je vlasnik još tri Chateaua iz Grands Crus Classé de Bordeauxa. Osim toga posjeduje i vinograde i vinarije u još deset zemalja diljem svijeta. Zanimljivo je da se u Château Pape Clément ponose tradicijom vinarstva od 1252 godine kad je odrađena prva berba na imanju.



Na kraju možemo zaključiti da su četiri dana jako brzo prošla i da je izlet bio veoma koristan te da su Istarski vinari vidjeli mnogo toga zanimljivog. Bordoška se vinska industrija, kako smo saznali nalazi u određenoj krizi zbog međunarodnog pada cijena sličnih vina, pogotovo onih u Kini, koja im je godinama bila glavno tržište. Također im ne ide na ruku ni globalno zatopljenje zbog čega Bordoška vina često gube eleganciju koja ih je stoljećima krasila.
Cijeli naš posjet Bordeauxu bio je izvrsno organiziran od strane Vinistre te su se direktor Ivan Marić i njegova suradnica Marija Paola Brgić i šefica marketinga Sanja Bernobić potrudili da nam ovaj izlet ostane u nezaboravnom sjećanju uz napomenu da ubrzo treba posjetiti neku novu destinaciju.
